Komponente

Centralni procesor, operativna memorija, eksterna memorija i ulazno-izlazne jedinice, predstavljaju delove računara koji se naziva hardver. Takodje, hardver se može definisati i kao skup fizički opipljivih delova računara. Sam hardver nije dovoljan za uspešan rad računara. Potreban mu je i softver, odnosno svi neophodni programi za rad i korišćenje, bez kojih bi računar bio skup mehaničkih delova.

sta je software?software su svi programi koji omogucavaju normalan rad racunara.to znaci svi potrebni programi kao osnovni operativni sistem, antivirusni programi.kao sto smo vec rekli da hardver nema funkcije bez software-a tako je i kod software-a.oni se uzajamno pomazu i cine jednu funkcionalnu cjelinu. 

Kuciste

Svi dijelovi računala, osim vanjskih (monitor, miš, tipkovnica, pisač itd.) smještaju se u kućište. Sa prednje strane kućišta nalaze se optički uređaji, disketni uređaj (floppy), tipke za uključivanje i resetiranje računala i signalne lampice, a sva moderna kućišta imaju i audio i USB prednje priključke. Na stražnjoj strani se nalaze priključci matičneploče, priključci raznih kartica (grafička kartica, modem...) te priključak na napajanjuračunala.Najčešći materijali od kojih se izrađuju kućišta su čelik (u obliku tankog lima) i plastika a moderna kućišta se sve više izrađuju i od aluminija, pleksiglasa i drugih materijala.

Napajanje (PSU - Power Supply Unit)

Napajanje pretvara ulaznu izmjeničnu struju u istosmjernu struju niže voltaže. Uobičajene voltaže su 3.3, 5 i 12 volti. 12 V koriste motor tvrdog diska i ventilatori a 3.3 i 5 volti digitalni krugovi u računalu.

Pritiskom na tipku power na kućištu računala mi u stvari šaljemo računalu 5 voltni signal da se uključi. Operativnim sustavom možemo poslati signal napajanju da se isključi a novije matične ploče i chipseti dozvoljavaju i kontroliranje brzine okretanja ventilatora na napajanju.

MATICNA PLOCA

Matična ploča poznata kao i osnovna ploča (engleski motherboard, mainboard) je centralni dio sklopovlja u računalu. Na nju se ugrađuje (priključuje) svo sklopovlje u računalu, na primjer: grafička kartica, mrežna kartica, zvučna kartica, modem, tvrdi disk, RAM itd. preko rubnih spojnika.

RAM (kratica od Random Access Memory - memorija sa nasumičnim pristupom) je oblik primarne računalne memorije čijem se sadržaju može izravno pristupiti, za razliku od sekvencijskih memorijskih uređaja kao što su magnetne vrpce, CD i DVD diskovi te tvrdi diskovi, u kojima pristup određenom sadržaju ovisi o položaju čitača. RAM omogućuje upisivanje i čitanje podataka, za razliku od ROM-a, iz kojeg je podatke moguće samo čitati. U RAM se upisuju aktivni programi, te informacije potrebne za trenutačan rad računala.

CPU (Central Processing Unit) ili skraćeno procesor je srce svakog računala. Procesor se sastoji od milijuna tranzistora smještenih na jednom čipu i on određuje ostalim komponentama računala šta i kada će raditi. Procesor također ima i svoju priručnu memoriju (cache) iz koje dohvaća podatke puno brže nego iz radne memorije.Starija računala su imala i dodatni procesor (coprocessor) samo za matematičke izračune dok je kod novijih taj koprocesor integriran u glavni procesor.

Brzina procesora se mjeri u MFLOPS (Mega Floating-point Operations Per Second) a ne u megahercima (MHz) ili gigahercima (GHz) kako je uobičajeno.Na ovaj način možemo usporediti brzinu AMD i Intel procesora. Stariji način mjerenja je bio u MIPS (Million Instructions Per Second).